Zašto antidepresivi i sedativi imaju ograničenu ulogu kod anksioznosti
Koren psihološkog problema često leži duboko u nesvjesnom umu. To može biti dječja trauma ili neriješeni unutarnji sukob.
To se zatim očituje kao simptomi anksioznosti, što dovodi do promjene u funkciji neurotransmitera.
Antidepresivi i sedativi djeluju izravno na neurotransmitere; drugim riječima, oni se bave simptomom, a ne uzrokom.
Sedativi su osobito opasni; prema kliničkim smjernicama, trebali bi se propisivati samo na najviše 14 dana, budući da se tolerancija i ovisnost razvijaju izuzetno brzo. Ipak, u svojoj kliničkoj hipnoterapijskoj praksi često nailazim na slučajeve u kojima klijenti takve lijekove uzimaju već nekoliko desetljeća.
Imao sam klijenta koji je, nakon nekoliko hipnoterapijskih seansi, prestao uzimati Apaurin nakon 20 godina. Klijent je rekao da njegov liječnik nije vjerovao da je on doista prestao uzimati Apaurin.
Dakle, potrebno je liječiti uzrok, a ne simptome. Liječenje posljedica je poput onog kada se na ploči s instrumentima automobila upali upozorenje o niskom nivou ulja, a mi ga jednostavno isključimo. Možete sami zamisliti koje bi bile posljedice toga.
Kada se provodi u skladu s odgovarajućim profesionalnim standardima, klinička hipnoterapija može pružiti učinkovitu podršku u liječenju anksioznosti, unutarnjih sukoba i psihosomatskih problema te može poslužiti kao korisna alternativa farmakološkom pristupu.
Istraživanja u području hipnoterapije sugeriraju da hipnoterapija može značajno utjecati na smanjenje simptoma anksioznosti, stresa i depresije.
Neke kliničke studije i meta-analize sugeriraju da kombinacija psihoterapije i hipnoterapije često donosi bolje rezultate nego samo podržavajući razgovori ili površne tehnike opuštanja.
Istraživanja također pokazuju vezu između dugotrajne upotrebe benzodiazepina i povećanog rizika od razvoja tolerancije, ovisnosti i kognitivnih problema, zbog čega mnoge postojeće smjernice preporučuju njihovu kratkoročnu upotrebu.
Uvijek je važno da se pacijent posavjetuje sa svojim liječnikom u vezi s lijekovima i da ne prekida liječenje iznenada bez stručnog nadzora.
Primjeri kliničkih studija i meta-analiza:
Meta-analiza Valentine i suradnika (2019.), objavljena u časopisu International Journal of Clinical and Experimental Hypnosis, pokazala je da je hipnoterapija statistički značajno smanjila simptome anksioznosti te bila osobito učinkovita u kombinaciji s drugim psihološkim pristupima.
U sveobuhvatnoj meta-analizi, Rosendahl i sur. (2024) zaključuju da hipnoza može imati pozitivan učinak na različite psihološke i psihosomatske simptome te poboljšati ishode terapijskog procesa.
Alladin (2018) opisuje takozvanu kognitivnu hipnoterapiju kao pristup liječenju depresije utemeljen na dokazima, koji kombinira elemente kognitivno-bihevioralne terapije i hipnoterapije.
Nedavna istraživanja također ističu rizike povezane s dugotrajnom uporabom benzodiazepina, koji uključuju razvoj tolerancije, ovisnosti, kognitivnih poteškoća i povećan rizik od nesreća. Iz tog razloga mnoge smjernice preporučuju samo kratkoročnu upotrebu takvih lijekova.
Opazivačka studija iz 2025. godine pokazala je da je nakon hipnoterapije velik dio pacijenata smanjio ili potpuno prestao koristiti benzodiazepine i antidepresive; međutim, autori naglašavaju da su potrebne daljnje kontrolirane studije.
Burnout – dijagnoza ili prirodna ljudska reakcija na život bez unutarnje povezanosti?
Izgaranje je jedan od najčešće navođenih problema s kojima se ljudi danas suočavaju. Obično se opisuje kao stanje fizičke, emocionalne i mentalne iscrpljenosti povezano s kroničnim stresom. Svjetska zdravstvena organizacija
Anksioznost je jedan od najčešćih psiholoških problema s kojima se ljudi danas suočavaju. Može se manifestirati kao stalna napetost, osjećaj unutarnje nemira, pretjerana briga, napadi panike, fizički simptomi ili
Depresija je jedan od najčešćih poremećaja mentalnog zdravlja našeg vremena. Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da pogađa stotine milijuna ljudi diljem svijeta, sa simptomima koji se kreću od kronične tuge